Najčešća pitanja

Solarna energija je energija dobivena od Sunca, a solarni paneli su uređaji koji tu energiju pretvaraju u električnu. Solarne elektrane su sustavi sastavljeni od solarnih panela, invertera i prateće opreme koji proizvode električnu energiju za vlastitu potrošnju ili isporuku u mrežu.

Fotonaponska elektrana je drugi naziv za solarnu elektranu koja proizvodi električnu energiju pomoću fotonaponskih panela, koristeći sunčevo zračenje.

Monokristalni paneli izrađeni su od jednog kristala silicija, učinkovitiji su i zauzimaju manje prostora, ali su skuplji. Polikristalni paneli imaju nešto nižu učinkovitost, ali su cjenovno pristupačniji.

On-grid sustav je priključen na elektroenergetsku mrežu i višak energije predaje u mrežu. Off-grid sustav radi neovisno o mreži i koristi baterije za pohranu energije. Hibridni sustav kombinira obje opcije – povezan je na mrežu, ali ima i baterije.

Inverter pretvara istosmjernu struju iz panela u izmjeničnu za kućnu upotrebu. Mikroinverter se postavlja na svaki panel posebno, povećava učinkovitost i omogućuje detaljnije praćenje proizvodnje, ali je skuplji.

Da, moguće je potpuno prijeći na solarnu energiju, osobito ako se sustavu dodaju baterije za pohranu energije. U praksi većina korisnika ostaje povezana na mrežu radi sigurnosti opskrbe.

Količina proizvedene energije ovisi o snazi panela, orijentaciji krova, nagibu, količini sunčeve svjetlosti i lokaciji. U Hrvatskoj prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 1.200 – 1.400 kWh po instaliranom kilovatu snage.

Solarna elektrana proizvodi električnu energiju danju, kada ima sunčeve svjetlosti. Proizvodnja je manja za oblačnih i kišnih dana, a noću nema proizvodnje. Zimi se proizvodi manje, a ljeti više.

Životni vijek solarnih panela je u prosjeku 25 do 30 godina, pri čemu učinkovitost polako opada kroz vrijeme. Proizvođači najčešće daju jamstvo na 20–25 godina.

Sama montaža traje obično 2 do 5 dana, ovisno o veličini sustava. No, cjelokupni proces uključuje i ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti, što može potrajati nekoliko mjeseci.

Solarna elektrana zahtijeva minimalno održavanje. Povremeno se preporučuje čišćenje panela (od prašine, lišća, snijega) i pregled sustava. Većina modernih sustava ima daljinsko praćenje rada.

Važno je uzeti u obzir godišnju potrošnju električne energije, orijentaciju i nagib krova, lokaciju objekta te eventualne planove za povećanje potrošnje u budućnosti (npr. električno vozilo, dizalica topline).

To znači da dobivate cjelokupnu uslugu – od izrade ponude, projektiranja, ishođenja potrebnih dozvola, nabave opreme, montaže pa sve do puštanja u rad elektrane i prijave operatoru mreže.

Da, solarna elektrana se može nadograditi dodavanjem dodatnih panela ili baterija, ovisno o postojećoj opremi i instalacijama. No u tom slučaju je potrebno ponovo raditi zaseban elektrotehnički projekt.

Da, elektrana se može postaviti i na pomoćne objekte poput garaže, šupe ili sjenice, pod uvjetom da je konstrukcija krova dovoljno čvrsta, da je objekt legaliziran i da postoji mogućnost povezivanja na glavno brojilo električne energije.

Da, solarna elektrana može se postaviti na višestambenim zgradama, ali je potrebno riješiti vlasničke odnose i dobiti suglasnost suvlasnika zgrade. Također je nužno osigurati statičku stabilnost krova i ishoditi potrebne dozvole.

Za obiteljske kuće u pravilu nije potrebna građevinska dozvola ako se paneli postavljaju na postojeći krov. Za veće sustave i posebne objekte mogu biti potrebne dodatne dozvole

Cijena ovisi o veličini sustava, vrsti opreme i složenosti montaže. Prosječna cijena za obiteljsku kuću kreće se između 6.000 i 12.000 eura.

Najčešći model u Hrvatskoj je obračun putem sustava neto mjerenja (net-metering), gdje se višak predaje u mrežu, a manjak preuzima. Ovisno o opskrbljivaču i zakonskim okvirima, mogući su i modeli otkupa viška energije.

Da, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne samouprave redovito raspisuju natječaje za sufinanciranje. Potpora može iznositi i do 40–60% investicije.

Uvjeti ovise o programu. Najčešće je potrebno biti vlasnik ili suvlasnik kuće, imati uredno vlasništvo te ne imati nepodmirenih obveza prema državi. Točne uvjete propisuju natječaji.

Ovisno o veličini sustava i potrošnji, računi se mogu smanjiti i do 80–90%. Ako imate i baterijski sustav, uštede mogu biti još veće.

• Značajno smanjenje troškova za električnu energiju
• Neovisnost o rastu cijena struje
• Ekološka prihvatljivost i smanjenje emisije CO₂
• Dug životni vijek i minimalno održavanje

• Početna investicija je relativno visoka
• Proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima
• Za potpunu neovisnost potrebne su baterije, što povećava cijenu
•  

• Prednosti su veća energetska neovisnost, iskorištavanje vlastite proizvodnje i sigurnost u slučaju nestanka struje. Nedostaci su viša cijena i potreba za zamjenom baterija nakon 10–15 godina.

• Višak se predaje u elektroenergetsku mrežu. Ovisno o obračunskom modelu, on se koristi za umanjenje računa ili ga otkupljuje opskrbljivač.

• Da, većina sustava ima aplikaciju ili web platformu putem koje možete pratiti trenutnu proizvodnju, potrošnju i statistiku rada elektrane.

Preporučuje se osiguranje elektrane, koje se najčešće dodaje u policu osiguranja kuće. Pokriva štetu od požara, oluje, tuče ili krađe.

Da, obavezno je osigurati pravilno uzemljenje i gromobransku zaštitu radi sigurnosti i dugotrajnosti sustava.

Potrebno je priložiti dokaz o vlasništvu nekretnine, glavni elektrotehnički projekt, tehničke podatke o opremi te zahtjev operatoru mreže.

Osnovna oprema uključuje solarne panele, inverter, nosače za montažu, zaštitne sklopke i kablove. Za hibridne i off-grid sustave potrebne su i baterije te dodatna elektronika za upravljanje.